Program

 

Tamburaški repertoar

Današnji tamburaški sastav nudja šarolik program i tako nudja tradicijonalne uz moderne jačke. Uz gradišćansko-hrvatske jačke rado upletu narodne pjesme iz različnih krajin Hrvatske, instrumentalne kusiće kao i popularne šlagere.

 

Koreografije

Graničari imaju u svojem repertoaru 14 koreografijov. Od toga 12 iz Hrvatske i iz onih područjev Madjarske i bivše Jugoslavije, kade su se naselili Hrvati i dva tance iz Gradišća.

Fileško kolo

Ov tanac se je po prvi put pokazao 1978. ljeta pilikom 20-ljetnoga jubileja društva. U koreografiji morete najti tipične elemente naše krajine. Od nimškog stanovničtva Gradišća su se preuzeli Walzer kao i Polka, od Madjarov Čardaš, ali najdu se i hrvatski elementi, ki su se očuvali skoro pet stoljeć dugo.

 

Prigorje

Ovi tanci iz okolice Zagreba su tipični veseljački plesi. Još pred kratkim je bila pravica pri hrvatskom piru, da se po odredjenom ritualu i po oštrom sredjenom redosljedu tanca. Jedan med najstarjih i najobljubljenijih tancev je bio on kuharic, ki se naziva “Sukačica”. Hrvatski “Drmeš” ima u ovoj koreografiji posebnu varijantu, ka potribuje mnogo šikanosti. Karakeristika ovoga koraka postoji u tom, da tancoši stoju na mjesti, a tijelom pokazuju kretanje, ko je slično na drhtanje. Folklorno društvo Graničari prikazuje ove tance u originalnoj prigorskoj nošnji.

 

Turopolje

Ime ovoga tanca dohaja od hrvatske pokrajine Turopolja, ko leži sjeverno-istočno od Zagreba. Blizina prigorskoj pokrajini se vidi i u tancu, i to u turopoljskom drmešu, ki je jako sličan prigorskomu. Vrhunac tanca je vrtnja, ka simbolizira vjetrenjaču i kroz ku se pokažuje zahvalnost seljačkoga naroda za bogatu žatvu i urodju.

 

Međimurje

Međimurje je pokrajina u Hrvatskoj usko uz madjarsku granicu med rijekami Mura i Drava. Kroz dugoljetnu pripadnost Hrvatske Ugarskoj preuzeli su Hrvati elemente ugarskih tancev u svoj repertoar. Hrvatsko-madjarski stil ovoga tanca pokazuje se u jačka, koreografiji, kot i u brzini i melosu jačak.

 
Banatsko kolo

Banat

Ov tanac se tanca samo od junaki, ki kroz tancanje prik noža, vilov, još i s flošom na glavi kanu imponirat mladim divojkam. U ovom tancu morete sami ocjenit šikanost i okretnost naših plesačov.

 

Bunjevac

Daleka ravnica bunjevačke domovine bila je uvijek rodna zemlja. A stanovniki ove krajine mogli su se veseliti stoljeća dugo visokom dobrostanju. Poniznost na svoje bogatstvo i hrvatska sebičnost prepoznaje se i u bunjevački plesi.

Kolo se tanca s malimi/sitnimi i brzimi koraki. Držanje je gospodsko i plemenito. Junaki nosu na svoji čižma zvonce (zvečke), s kimi diktiraju tempo ovoga prelipoga tanca.

 

Podravina

Najnoviji tanac u našem repertoaru je Podravina, koga smo zavježbali za 60. jubilej postojanja. Tanac dojde iz regije Podravine, ka se nalazi u sjeveru Slavonije na Madjarskoj granici. Tako se čuje i vidi madjarski utjecaj u melodija, koraki i nošnja. Elementi tanca su tradicionalno podravske jačke “Cvetje moje”, “Žena ide na gosti” i “Ženio se sine Ivo”.

 

Posavina

U hrvatsko-panonskom području bio je običaj, da na početku ljetne dobe, na dan sv. Ivana, mlade divojke idu kroz selo i da si zajaču stare narodne jačke. Pred svakim stanom tancalo se je kratko kolo.

No pravoda su se pridružili ovomu i junaki, i skupno tancali tri stare tance: “Staro sito”, “Dučec”, ki se tanca s visokomi skoki, i konačno “Drmeš”, tipični hrvatski ples, ki je karakeristično jako dinamičan.

 

Slavonsko žensko kolo

Ovo je tanac iz Slavonije. Koraki ženskoga kola su tipični za slavonsku krajinu. Skoro cijela koreografija se tanca u kolu, ko pelja kolovodja. Karakteristično za ovo kolo su prelazi od jačenja na plesanje i obratno.

 

Slavonija

Ovo je dio hrvatske zemlje, ki je najjače spodoban našemu kraju: Široka i daleka ravnica, samo kade-tade ki-ta brižić, a kamo oko pogleda - sve žitorodno polje.

Tanci Slavonije imaju svoje težišće na najmilijem djelu seljaka, naime na žatvi. A da bi se to teško djelo moglo laglje podnositi, obavljali su ljudi te posle u nošnji, bijeloj opravi - bijelo platno odbija sunčane trake. Na podne se je htilo kade u hladu malo ča pojist i kratko počinut. Sigurno je onda i ka-ta mlada divojka razmišljala i prosila, kot morete čuti u kolu: “Oj hrastiću šušnjati, nauči me igrati, ja b’ se htjela udati, al’ još neznam igrati”.

 

Granice

U ovom tancu se kažu različne granice/suprotnosti ljudskoga života: tradicija - moderno, Gradišće - stara domovina, granice izmed generacija, geografske pak konačno i jezične. Granice ali neka povezuju, ne razdvajaju.

Koreografiju je osnovao Stefan Novak, a muziku je aranžirao Hannes Laszakovich.

Ova posebna koreografija se je inicirala prilikom 45-ljetnoga jubileja društva. Cilj je bio pokazati da Graničari, uz stare tradicijonalne tance, u folkloru išču nove pute i staze u tematiki i aranžmanu tancov.

 

Sestrica je braca

S ovim plesom iz Međimurja već puti nastupa tancoški naraštaj. Koreografija je kratka i laka, i tako ima uvodnu funkciju za početnike i nove člane.

 

Baranjski plesovi - Kolovodja

Prije bili su stanovniki našega kraja skoro kroz cijelo ljeto zaposleni s djelom na polju. Med najlipše zaposlenje brojilo je djelo u hladnom vinogradu. U ovom kolu se kaže, kako se sastane društvo mladih ljudi u vinogradu. Po kratkoj pauzi zamolu divojke kolovodju da zapleše jedno kolo. Odmah je otišla sva umornost, a mladina se razveseli na skupnom kolu.

 

Fotoi/Fotos: Graničari, Hajnalka Zorica Tóth, Verena Varga